2003: Arsen Dedić

Iz obrazloženja žirija  Miroslava Mićanovića: „Tekst obrazloženja nagrade Goranov vijenac Arsenu Dediću trebao bi, poduprt ažurnom reinterpretacijom njegovih knjiga i zaključnim argumentima, reći što njegovo pisanje, što njegovo pjesništvo jest. Čini se da gotovo privlačnijeg posla i nema, jer tko nema predpovijest koja ga uvijek dodiruje i opkoljava kao što je brod zarobljen u boci? Pomislili bismo da prizori Šibenika, zavičaja, mora, Zagreba, opisi starih cura, zapisi o bolesti, smrti – jesu u našem iskustvu upravo takvi jer smo čitali (i slušali) njegove pjesme Ali, s druge strane, upravo su odustajanje, manevriranje s ruba, hvatanje…

Continue Reading2003: Arsen Dedić
  • Post published:26/05/2020

2004: Milorad Stojević

Prosudbena komisija - Krešimir Bagić, Sonja Manojlović, Luko Paljetak, Delimir Rešicki i Tvrtko Vuković - jednoglasno je odlučila da se Goranov vijenac za 2004. godinu dodijeli Miloradu Stojeviću za njegov pjesnički opus i ukupan prinos hrvatskoj književnosti.Od prve zbirke, Iza šćita, do posljednje, Klonda, Stojevićevo pjesništvo ustrajno propituje mnogostruke odnose riječi i stvari obogaćujući plodnu žilu tzv. jezične lirike neočekivanim nanosima. Tražeći nove odgovore na stara pitanja, njegova poetika beskompromisne persiflaže nikome ne ostaje dužna. Na udaru su zaslužna stihotvorna baština, arhaični mitovi i vjerovanja, nesavladive prirodne sile, logika užitka, suvremeni društveni trendovi, artističke tehnike,…

Continue Reading2004: Milorad Stojević
  • Post published:26/05/2020

2005: Ivan Rogić Nehajev

Povjerenstvo za dodjelu Goranovog vijenca, za životno djelo u području pjesničkog stvaralaštva, odlučilo svoje suglasje potpisati uz ime visokosofisticiranog modernističkog i postmodernog pjesnika Ivana Rogića Nehajeva, autora osam zbirki poetskih tekstova, s opusom od gotovo tisuću pjesama.Ivan Rogić Nehajev, autor je poetskih tekstova koji imenuju i emaniraju energiju tijela, spolnosti,  konkrecije imena i prostorne nemetafizičke duhovnosti.Ivan Rogić Nehajev je rođen u Senju 1943., a bitnim dijelom književnoga djelovanja vezan je uz riječki postmoderni kulturni prostor. Često je bio prepoznavan i u književnoj kritici imenovan kao sudionik riječke modernističke «djeteline s četiri lista»: čiji su «listovi»…

Continue Reading2005: Ivan Rogić Nehajev
  • Post published:26/05/2020

2007: Mile Stojić

Stručno povjerenstvo za dodjelu nagrade Goranov vijenac, koje je radilo u sastavu Krešimir Bagić, Miroslav Mićanović, Nikica Petrak, Andriana Škunca i Tvrtko Vuković, jednoglasno je odlučilo da se Goranov vijenac za 2007. godinu za ukupan prinos hrvatskome pjesništvu dodijeli pjesniku Mili Stojiću, autoru jednoga od najprovokativnijih i najzanimljivijih opusa suvremenoga hrvatskog i bosanskohercegovačkog pjesništva.Mile Stojić (1955) svoj je pjesnički svijet izgradio na razmeđi pojedinačne biografije i historijske priče. Tematizirajući vlastito iskustvo i sudbinu, njegov lirski protagonist skicira iskustvo i sudbinu kolektiva kojemu pripada i kojemu se obraća. Riječ je o pjesniku koji se iznova hvata…

Continue Reading2007: Mile Stojić
  • Post published:26/05/2020

2008: Jasna Melvinger

Dunavska klepsidra Jasne Melvinger U proljeće ratne 1993. godine obreo sam se u Beču. Očajan i nevoljan da bilo što pišem, svaki dan bih odlazio na obalu Dunava, gdje bih satima kroz dim cigarete netremice zurio u njegove zelenkastosive valove; imao sam osjećaj da je ta velika rijeka odmarala i iscjeljivala moje oči, izranjavane ratnim prizorima. Tokom jednog takvog snatrenja pali su mi na um stihovi Jasne Melvinger: „Dunave, O drugoj da govorim rijeci. O moru. Tko će mi vjerovati“. Ja nikome, osim hladnoj rijeci sa Schwarzwalda nisam tad imao potrebu ništa govoriti, niti bi…

Continue Reading2008: Jasna Melvinger
  • Post published:26/05/2020

2009: Branimir Bošnjak

Prosudbena komisija u sastavu: Miloš Đurđević, Zvonko Kovač, Miroslav Mićanović, Cvjetko Milanja i Ivica Prtenjača jednoglasno  je odlučila "Goranov vijenac", nagradu za pjesnički opus i ukupan prinos hrvatskoj književnosti dodijeliti Branimiru Bošnjaku. Od prve svoje zbirke pjesama (Sve što nam prilazi, 1969.) do najnovije (Svrhe malih stvari, 2008.), od prve knjige eseja (Pisanje i moć, 1977.) do najnovije (Žanrovske prakse hrvatske proze, 2007.), Branimir Bošnjak je u istinskom smislu reprezentant svoje, pitanjaške, grupacije. Ponajprije je to mjestom grupacijske sinteze u sferi teorijskoga i u sferi praktičnoga uma, a ne treba zanemariti njegovu iznimnu sociokulturnu aktivnost…

Continue Reading2009: Branimir Bošnjak
  • Post published:26/05/2020

2011: Delimir Rešicki

Žiri u sastavu: Evelina Rudan, Branko Čegec, Miroslav Kirin, Miloš Đurđević i Tvrtko Vuković dodijelio je nagradu Goranov vijenac Delimiru Rešickom.IZ OBRAZLOŽENJA NAGRADE:Pjesništvo Delimira Rešickog višestruko je nagrađivano i u domovini i inozemstvu. Njegove pjesme uvrštavane su u sve utjecajnije antologije i preglede hrvatskog pjesništva, a prevođene su na brojne strane jezike, između ostalih na njemački, engleski, francuski i talijanski.Rešicki se u hrvatskoj književnosti javio sredinom 80-ih godina 20. stoljeća, zajedno s drugim danas istaknutim piscima koji su se okupljali oko tada kultnog i u jugoslavenskim okvirima utjecajnog književnog časopisa Quorum. Kritičari se uglavnom slažu…

Continue Reading2011: Delimir Rešicki
  • Post published:26/05/2020

2013: Branko Čegec

Žiri u sastavu: Ana Brnardić, Tonko Maroević, Marko Pogačar, Milorad Stojević i Tvrtko Vuković dodijelio je nagradu Goranov vijenac Branku Čegecu.IZ OBRAZLOŽENJA NAGRADE:Od prve zbirke Eros—Europa—Arafat iz 1980, nagrađene nagradom Goran za mlade pjesnike, pa do posljednje Pun mjesec u Istanbulu, nagrađene Kiklopom za pjesničku knjigu godine 2012, pjesništvo Branka Čegeca prelazi put kojim se, na neki način, hrvatsko pjesništvo i samo kretalo unatrag tridesetak godina. U tom smislu metajezično, neoavangardno pjesništvo semantičkog konkretizma s konca sedamdesetih i početka osamdesetih godina prošlog stoljeća, postmodernistička citatna, intermedijalna i intertekstualna lirika iz druge polovice osamdesetih i tijekom devedesetih…

Continue Reading2013: Branko Čegec
  • Post published:26/05/2020

2014: Gordana Benić

Prosudbena komisija u sastavu: Branko Maleš, Dražen Katunarić, Evelina Rudan, Davor Šalat i Branislav Oblučar jednoglasno je odlučila da ''Goranov vijenac'', nagradu za pjesnički opus i ukupan prinos hrvatskoj književnosti ove godine dodijeli uglednoj hrvatskoj pjesnikinji Gordani Benić.   Iz obrazloženja Davora Šalata izdvajamo: Prema mišljenju većine vodećih hrvatskih književnih kritičara, poezija splitske pjesnikinje Gordane Benić jedno je od najosebujnijih i najvrednijih poetičkih iskustava suvremenog hrvatskog pjesništva. Ona je u svojim prvim zbirkama pjesama, a tome se ponovno vratila i u recentnoj trilogiji o Dioklecijanovoj palači, odmjeravala vidljivo i nevidljivo, konkretizirani prostor spomenute palače i njegova istodobna utonuća…

Continue Reading2014: Gordana Benić
  • Post published:26/05/2020

2015: Mario Suško

Žiri u sastavu Irena Matijašević, Miroslav Kirin, Tomica Bajsić, Delimir Rešicki i Branko Čegec dodijelio je nagradu Goranov vijenac Miriu Šušku.Mario Suško rođen je 17. prosinca 1941. u Sarajevu. Na FF-u u Sarajevu diplomirao je engleski jezik/književnost i filozofiju, potom 1967/68 i 1969/70 pohađao poslijediplomski studij u Zagrebu, a godine 1968/69 kao Fulbrightov stipendist magistrirao američku književnost na SUNY Stony Brook, gdje je između 1970. i 1973. djelovao kao asistent, te doktorirao 1973. godine. Od 1973. do 1977. članom je Odjela za anglistiku na SUNY Nassau Com. Collegeu u Garden Cityju, New York, a od…

Continue Reading2015: Mario Suško
  • Post published:26/05/2020