2014: Gordana Benić

Prosudbena komisija u sastavu: Branko Maleš, Dražen Katunarić, Evelina Rudan, Davor Šalat i Branislav Oblučar jednoglasno je odlučila da ''Goranov vijenac'', nagradu za pjesnički opus i ukupan prinos hrvatskoj književnosti ove godine dodijeli uglednoj hrvatskoj pjesnikinji Gordani Benić.   Iz obrazloženja Davora Šalata izdvajamo: Prema mišljenju većine vodećih hrvatskih književnih kritičara, poezija splitske pjesnikinje Gordane Benić jedno je od najosebujnijih i najvrednijih poetičkih iskustava suvremenog hrvatskog pjesništva. Ona je u svojim prvim zbirkama pjesama, a tome se ponovno vratila i u recentnoj trilogiji o Dioklecijanovoj palači, odmjeravala vidljivo i nevidljivo, konkretizirani prostor spomenute palače i njegova istodobna utonuća…

Nastavi čitati2014: Gordana Benić
  • Objava objavljena:26.05.2020.

2015: Mario Suško

Žiri u sastavu Irena Matijašević, Miroslav Kirin, Tomica Bajsić, Delimir Rešicki i Branko Čegec dodijelio je nagradu Goranov vijenac Miriu Šušku.Mario Suško rođen je 17. prosinca 1941. u Sarajevu. Na FF-u u Sarajevu diplomirao je engleski jezik/književnost i filozofiju, potom 1967/68 i 1969/70 pohađao poslijediplomski studij u Zagrebu, a godine 1968/69 kao Fulbrightov stipendist magistrirao američku književnost na SUNY Stony Brook, gdje je između 1970. i 1973. djelovao kao asistent, te doktorirao 1973. godine. Od 1973. do 1977. članom je Odjela za anglistiku na SUNY Nassau Com. Collegeu u Garden Cityju, New York, a od…

Nastavi čitati2015: Mario Suško
  • Objava objavljena:26.05.2020.

2016: Sonja Manojlović

Poezija kao autentična umjetnička i ljudska sudbina  Žiri u sastavu Tomislav Brlek, Lana Derkač, Miloš Đurđević, Branislav Oblučar i Delimir Rešicki dodijelio je nagradu Goranov vijenac Sonji Manojlović.Poezija Sonje Manojlović, već više desetljeća, jedno je od najpouzdanijih i najpoticajnijih čitateljskih, doista trajnih boravišta u kontekstu suvremene hrvatske književnosti - njezina trajna i nedvojbena vrijednost. Od prvijenca "Tako prolazi tijelo" (1965.), zbirke koju objavljuje kao sedamnaestogodišnjakinja, autorica nas svakim novim naslovom još uvijek iznenađuje upravo dubokom polisemantičnošću stihova iza kojih stoji jedna od vrlo rijetkih osoba kojoj je poezija na duge staze istinska ljudska i svaka druga sudbina, a…

Nastavi čitati2016: Sonja Manojlović
  • Objava objavljena:26.05.2020.

1988. Miljenko Jergović

Miljenko Jergović (Sarajevo, 28. svibnja 1966.) bosanskohercegovački i hrvatski književnik, novinar i publicist, [1] [2]prevođen na dvadesetak jezika. Član je hrvatskog, a članstvo je na sopstveni zahtjev iz bosanskohercegovačkog P.E.N. centra napustio 19. svibnja 2020.[3][4] zbog protestnog pisma Udruženja od 9. svibnja povodom održavanja komemorativne mise[5] povodom Masakra u Bleiburgu 1945. godine.[6] Jedan od istaknutijih pisaca post-jugoslavenskog razdoblja, prepoznat i izvan regije.[7][8] Među novom generacijom hrvatskih prozaika koji se javljaju 1990.-ih prvi počinje koristiti stvarnosne događaje kao građu za književno stvaralaštvo.[9] Zaokupljaju ga teme ratnog Sarajeva, povijest i stradanje Bosne, te složena i bolna slika…

Nastavi čitati1988. Miljenko Jergović
  • Objava objavljena:26.05.2020.

1989: Miroslav Kirin

Školovao se u Petrinji i Zagrebu, gdje je na Filozofskom fakultetu diplomirao engleski jezik i književnost i komparativnu književnost. Piše i objavljuje poeziju, prozu i prijevode s engleskog jezika. 1989. godina osvaja prvo mjesto na Festivalu poezije mladih. Objavio je šest knjiga poezije: Od nje do vječnosti (1989. Goranovo proljeće, nagrada Goran za mlade pjesnike), Tantalon (1998. Meandar), Zukva (Vuković & Runjić, 2004.), Iza renesanse (Matica hrvatska Sisak, 2004.), Jalozi (Vuković & Runjić, Zagreb, 2006.), Zbiljka (Vuković & Runjić, Zagreb, 2009.). Objavio je također i autobiografsku proznu knjigu Album (Vuković & Runjić, Zagreb, 2001.) za…

Nastavi čitati1989: Miroslav Kirin
  • Objava objavljena:26.05.2020.