2003: Arsen Dedić
Iz obrazloženja žirija Miroslava Mićanovića: „Tekst obrazloženja nagrade Goranov vijenac Arsenu Dediću trebao bi, poduprt ažurnom reinterpretacijom njegovih knjiga i zaključnim argumentima, reći što njegovo pisanje, što njegovo pjesništvo jest. Čini se da gotovo privlačnijeg posla i nema, jer tko nema predpovijest koja ga uvijek dodiruje i opkoljava kao što je brod zarobljen u boci? Pomislili bismo da prizori Šibenika, zavičaja, mora, Zagreba, opisi starih cura, zapisi o bolesti, smrti – jesu u našem iskustvu upravo takvi jer smo čitali (i slušali) njegove pjesme Ali, s druge strane, upravo su odustajanje, manevriranje s ruba, hvatanje…
2004: Milorad Stojević
Prosudbena komisija - Krešimir Bagić, Sonja Manojlović, Luko Paljetak, Delimir Rešicki i Tvrtko Vuković - jednoglasno je odlučila da se Goranov vijenac za 2004. godinu dodijeli Miloradu Stojeviću za njegov pjesnički opus i ukupan prinos hrvatskoj književnosti.Od prve zbirke, Iza šćita, do posljednje, Klonda, Stojevićevo pjesništvo ustrajno propituje mnogostruke odnose riječi i stvari obogaćujući plodnu žilu tzv. jezične lirike neočekivanim nanosima. Tražeći nove odgovore na stara pitanja, njegova poetika beskompromisne persiflaže nikome ne ostaje dužna. Na udaru su zaslužna stihotvorna baština, arhaični mitovi i vjerovanja, nesavladive prirodne sile, logika užitka, suvremeni društveni trendovi, artističke tehnike,…
2005: Ivan Rogić Nehajev
Povjerenstvo za dodjelu Goranovog vijenca, za životno djelo u području pjesničkog stvaralaštva, odlučilo svoje suglasje potpisati uz ime visokosofisticiranog modernističkog i postmodernog pjesnika Ivana Rogića Nehajeva, autora osam zbirki poetskih tekstova, s opusom od gotovo tisuću pjesama.Ivan Rogić Nehajev, autor je poetskih tekstova koji imenuju i emaniraju energiju tijela, spolnosti, konkrecije imena i prostorne nemetafizičke duhovnosti.Ivan Rogić Nehajev je rođen u Senju 1943., a bitnim dijelom književnoga djelovanja vezan je uz riječki postmoderni kulturni prostor. Često je bio prepoznavan i u književnoj kritici imenovan kao sudionik riječke modernističke «djeteline s četiri lista»: čiji su «listovi»…
2006: Andriana Škunca
Prosudbena komisija - Krešimir Bagić, Tea Benčić Rimay, Tonko Maroević, Miroslav Mićanović i Ivan Rogić Nehajev odlučila je da se Goranov vijenac za 2006. godinu dodijeli Andriani Škunca za njen pjesnički opus i ukupan prinos hrvatskoj književnosti.U zimskoj noci, pred trošnom kucom, sjedimo kao sveci.Na stolu prošek, bademi i vino.Pjesnikinja Andriana Škunca, prisutna je vec četiri decenija u hrvatskom pjesništvu (Do neba bijelo – prva zbirka iz 1969; Kratka sjena podneva; Pomaci, tišine; Druga strana zrcala; Korijen zid kutija; Zeleni prah; Novaljski svjetlopis; Predivo sve užih dana – izabrane pjesme iz 1999.) potpuno individualnim, sanosvojnim…
2007: Mile Stojić
Stručno povjerenstvo za dodjelu nagrade Goranov vijenac, koje je radilo u sastavu Krešimir Bagić, Miroslav Mićanović, Nikica Petrak, Andriana Škunca i Tvrtko Vuković, jednoglasno je odlučilo da se Goranov vijenac za 2007. godinu za ukupan prinos hrvatskome pjesništvu dodijeli pjesniku Mili Stojiću, autoru jednoga od najprovokativnijih i najzanimljivijih opusa suvremenoga hrvatskog i bosanskohercegovačkog pjesništva.Mile Stojić (1955) svoj je pjesnički svijet izgradio na razmeđi pojedinačne biografije i historijske priče. Tematizirajući vlastito iskustvo i sudbinu, njegov lirski protagonist skicira iskustvo i sudbinu kolektiva kojemu pripada i kojemu se obraća. Riječ je o pjesniku koji se iznova hvata…
2008: Jasna Melvinger
Dunavska klepsidra Jasne Melvinger U proljeće ratne 1993. godine obreo sam se u Beču. Očajan i nevoljan da bilo što pišem, svaki dan bih odlazio na obalu Dunava, gdje bih satima kroz dim cigarete netremice zurio u njegove zelenkastosive valove; imao sam osjećaj da je ta velika rijeka odmarala i iscjeljivala moje oči, izranjavane ratnim prizorima. Tokom jednog takvog snatrenja pali su mi na um stihovi Jasne Melvinger: „Dunave, O drugoj da govorim rijeci. O moru. Tko će mi vjerovati“. Ja nikome, osim hladnoj rijeci sa Schwarzwalda nisam tad imao potrebu ništa govoriti, niti bi…
2009: Branimir Bošnjak
Prosudbena komisija u sastavu: Miloš Đurđević, Zvonko Kovač, Miroslav Mićanović, Cvjetko Milanja i Ivica Prtenjača jednoglasno je odlučila "Goranov vijenac", nagradu za pjesnički opus i ukupan prinos hrvatskoj književnosti dodijeliti Branimiru Bošnjaku. Od prve svoje zbirke pjesama (Sve što nam prilazi, 1969.) do najnovije (Svrhe malih stvari, 2008.), od prve knjige eseja (Pisanje i moć, 1977.) do najnovije (Žanrovske prakse hrvatske proze, 2007.), Branimir Bošnjak je u istinskom smislu reprezentant svoje, pitanjaške, grupacije. Ponajprije je to mjestom grupacijske sinteze u sferi teorijskoga i u sferi praktičnoga uma, a ne treba zanemariti njegovu iznimnu sociokulturnu aktivnost…
2010: Petar Gudelj
Žiri u sastavu: Branimir Bošnjak, Slaven Jurić, Miroslav Kirin, Milorad Stojević i Tvrtko Vuković dodijelio je nagradu Goranov vijenac Petru Gudelju.IZ OBRAZLOŽENJA NAGRADE:Poezija Petra Gudelja, ovogodišnjeg dobitnika Goranova vijenca, jedno je od osobitijih i osobnijih pojava u suvremenome hrvatskome pjesništvu. Nastajala je ta poezija mimo generacijskih poetičkih proturječja, a realizirala se u jedinstvenom poetozofskom nizu od prve zbirke Ruke, suze i čempresi iz 1956. godine do posljednje Zmija mladoženja iz 2007. Sve u svemu dvadesetak zbirki poezije.Nekolike su značajke poezije Petra Gudelja.Izričajno je njegova poezija jednoznačno neodrediva, budući da je u svome poetozofskome svijetu kongruentno…
2011: Delimir Rešicki
Žiri u sastavu: Evelina Rudan, Branko Čegec, Miroslav Kirin, Miloš Đurđević i Tvrtko Vuković dodijelio je nagradu Goranov vijenac Delimiru Rešickom.IZ OBRAZLOŽENJA NAGRADE:Pjesništvo Delimira Rešickog višestruko je nagrađivano i u domovini i inozemstvu. Njegove pjesme uvrštavane su u sve utjecajnije antologije i preglede hrvatskog pjesništva, a prevođene su na brojne strane jezike, između ostalih na njemački, engleski, francuski i talijanski.Rešicki se u hrvatskoj književnosti javio sredinom 80-ih godina 20. stoljeća, zajedno s drugim danas istaknutim piscima koji su se okupljali oko tada kultnog i u jugoslavenskim okvirima utjecajnog književnog časopisa Quorum. Kritičari se uglavnom slažu…
- Go to the previous page
- 1
- …
- 28
- 29
- 30
- 31
- 32
- 33
- 34
- …
- 38
- Go to the next page