U utorak, 29. srpnja napustio nas je maestro Mladen Jagušt, prvi dirigent Akademskog zbora „Ivan Goran Kovačić“.
Maestro Mladen Jagušt, istaknuti hrvatski dirigent i glazbeni pedagog, rođen je 10. prosinca 1924. godine u Sunji. Srednjoškolsko obrazovanje završio je u Sisku 1943. godine, a dirigiranje je studirao na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Diplomirao je 1949. godine, postavljajući temelje za bogatu karijeru koja će obilježiti domaću i međunarodnu glazbenu scenu.
Maestro Jagušt bio je jedan od osnivača Akademskog zbora Ivan Goran Kovačić, gdje je djelovao kao prvi dirigent od njegovih početaka do 1948. do 1952. godine. U tom razdoblju zbor je stekao prepoznatljivost po svojoj umjetničkoj izvrsnosti i predanosti u promicanju glazbene kulture, a Jaguštova vizija i strast osigurali su čvrste temelje na kojima zbor i danas djeluje.
Bio je dirigent Komornoga zbora Radio-Zagreba od 1949. do 1952., a od 1952. do 1957. dirigent i korepetitor zagrebačke Opere, u kojoj je debitirao ravnajući Traviatom (G. Verdi). Usporedo je od 1955. do 1957. vodio obnovljeni Društveni orkestar HGZ. Od godine 1957. do 1965. vodi zbor i simfonijski orkestar Umjetničkoga ansambla Doma JNA u Beogradu; uz to je dirigent Simfonijskoga orkestra i zbora RTV Beograd. Od 1966. do 1970. ravnatelj je i prvi dirigent Opere i Baleta Srpskoga narodnoga pozorišta u Novom Sadu, potom od 1970. dirigent i od 1981. do umirovljenja 1985. šef Simfonijskoga orkestra i zbora RTV Beograd. Usporedo je bio profesor dirigiranja na beogradskom Fakultetu muzičkih umetnosti i do 1994. na Akademiji umetnosti u Novom Sadu. I nakon umirovljenja nastavlja nastupati. Gostovao je u Austriji, Belgiji, Engleskoj, Češkoj, Italiji, Mađarskoj, Njemačkoj, Poljskoj, Rusiji, Švicarskoj, Turskoj, Kanadi, Kubi te je nastupao na festivalima u zemlji i inozemstvu. Ravnao je zbornim sastavima i izvedbama vokalno instrumentalnih djela poput oratorijâ G. F. Händela, rekvijemâ W. A. Mozarta, J. Brahmsa, Verdija, Misse solemnis L. van Beethovena, izvodio opere, posebice Verdija (Aida, Macbeth, Moć sudbine, Nabucco, Simon Boccanegra, Trubadur), V. Bellinija (Norma), Mozarta (Čarobna frula, Figarov pir), P. I. Čajkovskoga (Evgenij Onjegin), C. Gounoda (Faust), B. Brittena (Otmica Lukrecije), V. Lisinskoga (Porin), J. Gotovca (Ero s onoga svijeta), N. Hercigonje (Sluga Jernej), a od simfonija djela Beethovena i romantičara F. Schuberta, Brahmsa, A. Brucknera, Čajkovskoga. Ostvario je opsežan repertoar s više od 140 skladbi ističući se stilskom kulturom, preciznim odčitavanjem partiture te nadmoćnim i sugestivnim vođenjem velikih sastava. Osobit je smisao očitovao za dinamičko stupnjevanje zvuka do fortissima. Snimio je velik broj LP ploča (cjelokupna djela S. Mokranjca).
Maestro Mladen Jagušt svojim je djelovanjem ostavio dubok i trajan pečat na glazbenoj sceni. Njegova posvećenost umjetnosti, stilska izvrsnost i neumorna energija služili su kao nadahnuće svima koji su nastojali oblikovati budućnost glazbe.
„Na svakom putu, čime god da se krećete, na pruzi, na putu, imate oznake: ’200 metara do skretanja za…’ Dirigent je upravo to, taj znak da će se, neposredno pošto učini pokret, nešto muzički dogoditi. Zato se mora imati prvo i osnovno na umu: dirigent pokazuje nešto neposredno prije zbivanja, jedan trenutak pred… On mora biti ispred muzike, on čuje prije nego što su je svi čuli.“
