„Običaji 2.0“ naziv je projekta osmišljenog s ciljem prikaza i promocije 11 hrvatskih narodnih običaja kroz godinu na autentičan i vizualno atraktivan način. Sam naziv projekta “Običaji 2.0” označava drugu razinu prikaza narodnih običaja kroz godinu koji je prilagođen zahtjevima današnje publike na digitalnim platformama. Riječ je o video prikazima članova Folklornog ansambla u prigodnim narodnim nošnjama s prigodnim rekvizitima i popratnom etno glazbom koji odgovaraju tematici pojedinog narodnog običaja. Osim vizualne atraktivnosti te popularizacije narodnih običaja i folklorne umjetnosti na digitalnim kanalima, projekt je i edukativnog karaktera. Svaka video objava bit će popraćena prigodnim opisom kojim se objašnjava kontekst i pojedini elementi običaja. Poklade, Uskrs, svadbeni i žetveni običaji tek su neki od običaja kroz godinu, a koje su folkloraši uprizorili za potrebe projekta „Običaji 2.0“.
Prvi u ciklusu videa nadahnut je pokladama, mnogima poznatije kao maškare, koje se obilježavaju dan prije Čiste srijede, a čijim su motivima inspirirane mnoge folklorne pjesme i koreografije.
Smještene između Bogojavljenja i korizme, poklade su razdoblje zabave, razuzdanosti, plesa, pjesme te obilja jela i pića. Pokladni običaji korijene vuku još iz pretkršćanskog doba te imaju magijski značaj – maskiranjem, bukom, posipanjem pepela i sličnim običajima tjerala se zima te su se odbijali demoni i zle sile od domova, stoke, usjeva. Osim magijskog značaja, u nekim dijelovima Hrvatske poklade su kao cilj imale zabavu i kritiku društva te se spaljivala lutka (primjerice poklad na Lastovu, fašnik u Samoboru, pust u Primorju) koja je bila krivac za sve nevolje u protekloj godini. Pokladno vrijeme u Hrvatskoj obilježavali su razni maskirani ophodi, kao što su zvončari u okolici Rijeke, baukači u Međimurju, bušari u Slavoniji, buše u Baranji, didi u Dalmatinskoj zagori, didići u Lici te mnogi drugi, od kojih je većina opstala sve do danas. Iako pokladni običaji više nemaju pretežito magijsko značenje, i dalje služe kao prilika za kritiku politike i društva, ali i kao zabava prije nadolazećeg razdoblja korizme.
Projekt je plod suradnje Goranovaca, a snimanje i montažu potpisuje Dražen Bošnjak, član ansambla i student Akademije dramske umjetnosti. Cilj je ovog projekta potaknuti druženje, suradnju i razmjenu ideja studenata članova te razvijati kreativnost i estetiku u kontekstu stvaranja vizualnog sadržaja prilagođenog zahtjevima publike digitalnog doba.
Prvi video iz ciklusa dostupan je na Facebook i Instagram profilu ansambla.
