Primož Čučnik rođen je 1971. godine u Ljubljani. Na ljubljanskom Filozofskom fakultetu je diplomirao filozofiju i sociologiju kulture. Njegova prva zbirka pjesama Dve zimi (Dvije zime) nagrađena 1999. godine kao najbolji prvijenac. Sljedeće knjige su: Ritem v rokah (Ritam u rukama, 2002.), Oda na manhatanski aveniji (Oda na Manhattanskoj aveniji, 2003., u suautorstvu s pjesnikom G. Podlogarom i vizualnim umjetnikom Ž. Karižom), Akordi (2004.), Nova okna (Novi prozori, 2005.), Sekira v medu (Sjekira u medu, izbrane pjesme, 2006.), Delo in dom (Rad i dom, 2007., Nagrada Prešernovega sklada 2008.), Kot dar (Kao dar, 2010.), Mikado (2012.), Trilogija (izbrane pjesme, 2015.), Ti na s (2017.), Piš čez sen (Vihor kroz san, 2019.). Njegove pjesme našle su se u antologiji A Fine Line: New Poetry From Eastern and Central Europe. Knjige Sekira v medu, Delo in dom in Kot dar su prevedene na hrvatski jezik. S poljskog i engleskog je (su)preveo nekoliko knjiga značajnih suvremenih pjesnika (Adam Wiedemann, Marcin Świetlicki, Piotr Sommer, Eugenyusz Tkaczyszyn Dycki, Miron Białoszewski, Andrzej Sosnowski te Frank O’Hara, Elizabeth Bishop i John Ashbery). Urednik je džepne naklade Šerpa, čiji je osnivač. Živi u Ljubljani.
ZA TVOJE IME
Dođi ovamo, sjedni pokraj mene. Nešto bih te
pitao. Sada, kad imam nove prozore,
vidi se više i jasnije. Susjedi već sade
sadnice i pokrivaju sjeme, tu, među kućama,
ponekad gledam vrt. Sad je postao tako
svijetao. Sretni oni s vrtovima! A ja čujem
automobile kako klize cestama, na crpkama miriše
po benzinu, gdje da te odvezem?
Moji preci bili su tajanstveni seljaci.
Na selu lijepo je, pjevala je pjesmica.
No još je ljepše voziti se gradom ili ušima
kao slušalicama hodati pločnikom.
Moje dvorište, šumo, kako si se promijenilo!
Sada vrtim kazete i kovanice.
Što da stavim, koju muziku?
S vremena na vrijeme doista je lijepo nekud se odvesti
i nadisati se zraka. O, vidi, svijetli kroz najlonske
folije. Obično i uvijek s miješanim osjećajima
volimo buku i ove načete zgrade.
I vrt je u međuvremenu procvao.
Što ćemo jesti za ručak?
Počekaj, znam. Evo – nekoliko cvjetova.
Sa slovenskoga preveo Edo Fičor