goranovo-proljece.png

Goranovo prolje?e

Godine 1963. navr?avala se pedeseta obljetnica Goranova ro?enja i dvadeset godina od njegove tragi?ne smrti. Nastavnici Osnovne ?kole ''Ivana Gorana Kova?i?a'' iz Severina na Kupi, u prvom redu najistaknutiji me?u njima: Marijan Lang i Josip Kraja? ? osnovali su Goranove dane, kulturnu manifestaciju koja je iznena?uju?e dobro bila prihva?ena u svojoj sredini. Moglo bi se re?i da je ubrzo nadma?ila o?ekivanja i svojih osniva?a i svojih nositelja: Op?ine Vrbovsko, Mjesnog odbora Lukovdol. Odmah je bilo jasno da se stvara ne?to novo, ne?to ?to ne?e poslu?iti samo obilje?avanju tih zna?ajnih obljetnica.

?iri krug ljudi tada je otkrivao Gorana, u prvom redu njegovu kajkavsku liriku iz zbirke Ognji i ro?e. ?kola izdaje ?asopis Na? Goran, literarni urednik Josip Kraja?, likovni Marijan Lang ? u kojem su Goran i njegovo djelo u sredi?tu literarnog i likovnog interesa mladih stvaralaca.

Na Goranove dane dolaze mnogi umjetnici: knji?evnici, glumci, glazbenici, slikari. Enes ?engi?, ?ovjek iz vi?egodi?nje Krle?ine blizine, uspijeva manifestaciji osigurati sponzorstvo Malih novina, a time i mogu?nost za suradnju s piscima iz velikog dijela tada?nje zemlje. Godine 1964. Goranovi dani dose?u razinu poznatosti i afirmacije, tako da bismo mogli re?i da je Lukovdol definitivno upisan u topografiju kulturnih zbivanja. Manifestacija Goranovi dani nadrasla je svoj zavi?ajni okvir i njen se odjek mo?e pratiti u ?irem prostoru.

Goranovi dani, sada pod imenom Goranovo prolje?e Lukovdol, intenziviraju svoju suradnju s Goranovovim prolje?em iz Zagreba. Gotovo bi se moglo re?i da oni postaju dionici istog projekta, s tim ?to ?e doma?ini s vremenom organizirati zavr?ne sve?anosti Goranova prolje?a koncem svibnja, a Goranovo prolje?e iz Zagreba otvorenje manifestacije 21. o?ujka svake godine u Lukovdolu.

U Zagrebu je pjesni?ka manifestacija Goranovo prolje?e osnovana u okviru SKUD-a ''Ivan Goran Kova?i?'' 1964. godine, a ideju o osnivanju oblikovali su: Seka Beci?, Ante Beki?, Mladen Bo?ovi?, Marko Damjanovi?, Vojo ?iljak, Ante Pe?ut, Muradif Kulenovi?, Marko Lehpamer, Momir Luk?i?, uz suradnju knji?evnika Dobri?e Cesari?a, Jure Ka?telana, Dragutina Tadijanovi?a, Drage Ivani?evi?a, Vesne Parun te glumaca Marije Crnobori, Zlatka Crnkovi?a, Fabijana ?ovagovi?a i Svena Laste.

Zasluga za ovo lijepo ime na?e manifestacije pripada pjesniku Dragutinu Tadijanovi?u.

Prva manifestacija Goranova prolje?a odr?ala se u Lukovdolu i Zagrebu. Odr?avali su se susreti po ?kolama, centrima za kulturu, kulturnim i radnim sredinama. A odr?avani su i drugi programi kao ?to su: usmeni ?asopis ?Svatko mo?e pet minuta, nitko ne mo?e dva puta?, natjecanje recitatora amatera, susreti dramskih umjetnika, koncerti ?Pjevam pjesnike?, znanstveni skup ??ivot i djelo Ivana Gorana Kova?i?a?, razli?ite izlo?be i drugo.

Goranovo prolje?e utemeljilo je dvije zna?ajne nagrade: Goranov vijenac 1971. i nagradu Goran za mlade pjesnike 1977. Prva se dodjeljuje pjesniku za cjelokupan opus, druga mladom pjesniku koji jo? nije objavio svoju zbirku. Ako je Goranov vijenac, mo?da, najuglednija pjesni?ka nagrada u Hrvatskoj, onda je nagrada Goran jedna od najomiljenijih me?u mladim pjesnicima. Treba samo pogledati tko se sve okitio Baki?evim Goranovim vijencem! Od Drage Ivani?evi?a 1971. do Branka ?egeca 2013. Cijela jedna knji?evnost.

Mladom pjesniku, nagra?enom nagradom Goran, Goranovo prolje?e izdaje zbirku pjesama. Budu?i da je nagra?enih pjesnika od 1977. bio ve? pove?i broj, mo?emo govoriti o novoj pjesni?koj biblioteci.
Ni?ta nije podiglo razinu manifestacije, ni?ta joj nije dalo toliko na zna?enju i atraktivnosti kao te dvije nagrade. Na koncu, i kada se uti?a slavlje, djela ostaju.

Pokazala se dobrom ideja da cijeli Gorski kotar postane prirodnom pozornicom Goranova prolje?a. Pod motom ?Goranovo prolje?e u va?em mjestu? odr?ava se zavr?na sve?anost Goranova prolje?a, punih trinaest godina, svake godine u nekom drugom goranskom mjestu. Formula jednostavna: ako u mjestu gostovanja ima pjesnik, ako ima pjeva?, ako ima slikar ili kipar ? pridru?it ?e im se pjesnici, glumci, glazbenici i pjeva?i iz na?ih kulturnih sredi?ta. Svako mjesto ? nova situacija, i uvijek motiviraju?a!

Nekada?nje natjecanje u?enika u literarnim radovima, Goranovo prolje?e Lukovdol zamijenit ?e natjecanjem najboljih mladih pjesnika osnovnih i srednjih ?kola Republike Hrvatske: kandidati, umjesto pojedina?nog rada, na natje?aj ?alju izbor svojih pjesama. Odabrane mlade pjesnike i njihove mentore Goranovo prolje?e poziva u literarnu radionicu Goranova prolje?a u kojoj ?e predava?i biti istaknuti suvremeni pjesnici i kriti?ari. A jedan me?u njima, Miroslav Mi?anovi?, u okviru te radionice realizirao je svoju literarno-radioni?ku koncepciju: Hodanje uz prugu.
Dodajmo tome i osnivanje haiku-radionice Goranova prolje?a za mlade ?tovatelje takovrsna pjesni?tva, koju ?e vi?e godina voditi Vladimir Devid?, odr?avanje mnogih predavanja, knji?evne susrete te gostovanja pojedinaca i skupina ? na pouzdanom smo tragu pedesetogodi?njeg djelovanja Goranova prolje?a Lukovdol.

Godine 1991., u sjeci?tu mnogih zbivanja, s po?etkom Domovinskog rata, i Goranovo prolje?e Lukovdol moralo je prona?i neki svoj novi po?etak. Vije?e Op?ine Vrbovsko potvrdilo je novi Odbor Goranova prolje?a Lukovdol: Mile Lju?tina, Katarina Trbovi?, Valentina ?agar ? ?lanovi, Marinko Kova?evi?, predsjednik. Taj je Odbor samostalno vodio i otvorenje Goranova prolje?a 21. o?ujka u Lukovdolu i zavr?nu sve?anost koncem svibnja, od 1991. do 1998. godine.

Na Goranovu prolje?u nema vi?e masovnih okupljanja, to je odgovor aktualnog vremena, ali ima uvijek dovoljno onih koji vole pjesni?ku rije?! Nekad se tu veliku pjesni?ku manifestaciju ?jugoslavenski razvedenu? moglo zamisliti i realizirati. Sudionici su bili iz svih dijelova biv?e dr?ave. S uspostavom hrvatske samostalnosti, Goranovo prolje?e postaje najve?om hrvatskom pjesni?kom manifestacijom koja se sve vi?e otvara. Prvo prema susjednim zemljama, a zatim i prema drugim narodima u Europi. Kao primjer te internacionalizacije, treba spomenuti suradnju Goranova prolje?a s manifestacijama drugih zemalja koje imaju sli?an karakter. Od 2003, kada ta suradnja zapo?inje, objavljuju se dvojezi?ne zbirke pjesama na principu razmjene, ?to je ujedno najznatniji prinos te suradnje.

Goranovo prolje?e vodili su predsjednici: Marko Damjanovi?, Ante Beki?, Slavko Mihali?, Branko ?egec, Tvrtko Vukovi?, a sad ga vodi Ivica Prtenja?a. Neki me?u njima (B. ?egec, T. Vukovi?, I. Prtenja?a), zajedno s ?lanovima Odbora, u ovom ili onom sastavu: Kre?imir Bagi?, Miroslav Mi?anovi?, Branislav Oblu?ar, Marko Poga?ar ? oblikovali su ideju manifestacije organizacijom pjesni?kih susreta po ?upanijama. Svake godine u drugoj ?upaniji gostovali bi pjesnici, kriti?ari poezije, novinari, nakladnici. A sve s ciljem da se poeziju u?ini dostupnijom publici, a i samim piscima omogu?i me?usobno dru?enje i kontakt s ?itateljima.

Goranovo prolje?e ima sve odlike ugledne kulturne manifestacije koja je, tijekom dugih pedeset godina, potvrdila svoju vitalnost, opravdala osnovnu ?elju svojih osniva?a i ostala otvorenom za nove ideje.

Marinko Kova?evi?? 

U okviru izdava?ke djelatnosti Goranova prolje?a, uz redovite materijale menifestacije (katalog, razglednice, plakati) svake se godine objavljuje zbirka poezije dobitnika nagrade Goran za mlade pjesnike, a od 2003. i zajedni?ka publikacija s inozemnom partnerom. ? 

Programski odbor Goranova prolje?a:
Ana Brnardi? Oproiu
Miroslav Kirin
Branislav Oblu?ar
Marko Poga?ar ? 
Ivica Prtenja?a, predsjednik? 

VERSOPOLIS logoslogan