goranovo-proljece.png
Goranovo prolje?e Reagiranje na izjavu Ministarstva kulture povodom Goranovog proljeća

Reagiranje na izjavu Ministarstva kulture povodom Goranovog proljeca

Goranovo proljece najdugovjecnija je i najznacajnija pjesnicka manifestacija u Republici Hrvatskoj, u sklopu koje se dodjeljuju najprestiznije pjesnicke nagrade – Goranov vijenac za pjesnicki opus te Goran za mlade pjesnike, nagrada za najbolji rukopis pjesnikinja i pjesnika do 30 godina, koja rezultira objavljivanjem pjesnicke zbirke. Goranovo proljece cetverodnevna je manifestacija koja se vec nekoliko desetljeca odvija diljem Hrvatske, povezujuci Zagreb, Lukovdol, rodno mjesto Ivana Gorana Kovacica, kao i druge gradove. Unazad nekoliko godina manifestacija se snazno internacionalizirala, ukljucila u svoj redovni program zavidan broj inozemnih pjesnika (od Slovenije i Madarske preko Francuske i Njemacke do Indije, SAD-a i Novog Zelanda) te postala sudionikom utjecajne europske platforme za promicanje pjesnistva Versopolis, u sklopu koje ugoscuje europske pjesnike te isto tako omogucuje hrvatskim pjesnicima da se svake godine predstave na manifestacijama u 13 europskih zemalja. Svake godine Goranovo proljece ugoscuje izmedu 15 i 20 inozemnih te petnaestak domacih pjesnika, tiska opsezan festivalski katalog u kojem donosi pjesme laureata i prevedenih autora, knjiski prvijenac laureata Gorana za mlade pjesnike, kao i trojezicne zbirke pjesama gostujucih autora u sklopu Versopolisa, u nakladi od po 1.000 primjeraka. Goranovo proljece zasnovano je na iskljucivo volonterskom radu i entuzijazmu programskih odbora u Zagrebu i Lukovdolu, kao i na radu citave mreze strucnjaka iz podrucja knjizevnosti i filologije – knjizevnih kriticara i znanstvenika koji cine strucne zirije te prevoditelja bez kojih ovakve manifestacije ne bi ni postojale. To su cinjenice.


Takoder je i cinjenica da je Ministarstvo kulture ove godine radikalno smanjilo sredstva manifestacije cak za dvije trecine – s ranijih 150.000 na 50.000. Ova vijest poslala je poruku koja je znacila samo jedno – ukidanje manifestacije u dosadasnjem znacaju i obujmu. Ministarstvo je na trazenje Odbora u zadnji cas povisilo sredstva za 30.000, sto je znacilo izvedivu, ali bitno reduciranu manifestaciju: nagrada Goranov vijenac upola je smanjena (nekada je iznosila 20.000 kn), nije bilo novca za tradicionalan odlazak u Lukovdol, kao ni za tiskanje festivalskog kataloga i ostalih materijala, radilo se volonterski i u segmentima koji su ranije novcano vrednovani (ziri za Vijenac, fotografija, tehnika), a tiskanje nagradenog rukopisa ostaje upitno. Internacionalnom dijelu programa dana je prednost s obzirom na to da su putni aranzmani i prijevodi vec mjesecima prije bili dogovoreni.
Odgovor Ministarstva kulture (iznesen na sluzbenim stranicama) na kritiku koju je predsjednik Goranovog Ivica Prtenjaca uputio u intervjuu objavljenom u Vecernjem listu vrvi cinizmom, neistinama i ispraznim birokratskim floskulama. Cinizam se ogleda u konstatacijama kojima ministarstvo nominalno priznaje znacaj i vaznost Goranovog proljeca, „iskreno“ cestita ovogodisnjim laureatkinjama (ne navodeci im medutim imena!), ali zapravo smatra da festival ima znatno manji javni doseg i vrijednost, koji su razmjerni dobivenoj potpori. Argumenata za izrecene tvrdnje medutim nema – osim onoga da je potpora uravnotezena s cjelokupnim, sramotno malim budzetom koji je izdvojen za sve knjizevne manifestacije. No i taj, takoder, treba uzeti s rezervom, buduci da su dotacije dijela manifestacija ostale iste, a nekima su sredstva cak povecana. Tvrdnja da „Ministarstvo svake godine dogovara s organizatorima unaprjedenja kako bi se format redizajnirao, medijska prisutnost i kvaliteta manifestacije poboljsali“ u slucaju Goranovog je najobicnija laz, jer takvih dogovora nije bilo, a ideja da se smanjenjem potpore zeli utjecati na redizajn i poboljsanje besmislena je sama po sebi. Naprotiv, pokusaji komunikacije s ministarstvom – uvijek na inicijativu Odbora – pokazali su se uglavnom jednosmjernim i posve neproduktivnim. Tu je takoder i preporuka da se Goranovo proljece, koje je tradicionalno dio SKUD-a Ivan Goran Kovacic, treba osloniti na druge izvore financiranja – sto ukazuje na potpuno nerazumijevanje okvira u kojima ova manifestacija funkcionira, kao i na teznju ministarstva da se odgovornost za javno dobro, kulturno nasljede, ali i buducnost hrvatske poezije, jednostavno prebaci na trzisne mehanizme. Floskulom o „faktoru utjecaja“ te tvrdnjom o izostanku „racionalnog i profesionalnog pristupa“ u organizaciji festivala Ministarstvo zeli svojim rijecima dati ozbiljnost i utemeljenost, a ustvari izrice suplje fraze bez obrazlozenja.
Ostaju neodgovorena pitanja – kome treba Goranovo proljece? Kome treba poezija? Smetaju li kome ime i biografija velikog Ivana Gorana Kovacica? Je li problem u neovisnim, rotirajucim zirijima kojima se ne da manipulirati? Koji je to „faktor utjecaja“ koji opravdava interes Ministarstva za neki pjesnicki festival, kako se to mjeri? Jesu li to minute u Dnevniku, broj posjetitelja, trzisni prestiz, lajkovi na Facebooku ili nesto drugo? Postoji li, na kraju, u Hrvatskoj bar priblizno utjecajna i „profesionalnija“ pjesnicka manifestacija? Ove godine Goranovo proljece odrzano je po 54. put. Manifestacija iza sebe ima ogroman simbolicki kapital, kako na domacem tako i medunarodnom planu, ali trenutni vlastodrsci ocito ne misle da je on vrijedan primjerene javne potpore. Isto se obezvrjedivanje, cini se, odnosi i na cjelokupno hrvatsko pjesnistvo i njegovo bogato nasljede. Goranovo je opstalo do danas. A dat cemo sve od sebe, posve volonterski i s pjesnistvom kao jedinim interesom, da opstane i dalje, kako izgleda – unatoc kulturnoj politici, a ne zahvaljujuci njoj.

Programski odbor Goranovog proljeca
Ana Brnardic
Miroslav Kirin
Branislav Oblucar
Marko Pogacar

Narodil nam se kralj nebeski Koncerti Dječjeg folklornog ansambla Dom kulture, Hrvatska KostajnicaSubota, 9.12.2017. u 18 sati KUC Travno, ZagrebSrijeda, 20.12.2017. u 20 satiCijena ulaznice 25kn
Advent u Zagrebu Paljenje Prve adventske svijeće Trg bana Josipa Jelačića, kod MaduševcaSubota, 2.12.2017. u 17 satiNastup Folklornog ansambla
2. festival adventskih i božičnih pjesama u Zagrebu Svečano otvorenje festivalaPetak, 1.12.2017. u 19 satiMuzej za umjetnost i obrt Nastup Folklornog ansambla Više o festivalu i rasporedu možete pogledati ovdje.
Izložba karikatura na FSB-u Fakultet strojarstva i brodogradnje14. studenog 2017. u 18 sati Nastup Muškog vokalnog ansambla i Folklornog ansambla povod otvorenja izložbe Karikatura prigodom Dana fakulteta
Gostovanje na Korčuli Trg svete Justine, 23.09.2017., 20.00 sati
41. Susreti zagrebackih glazbenih amatera 41. Susreti zagrebackih glazbenih amatera Centar za kulturu Precko, 03.06.2017.  
Koncert na Floraartu Međunarodna vrtna izlozba Floraart Jezero Bundek, 09.05.2017.