glavnilogo_puninaziv.png

pjesnik

Hrvatski pjesnik, pripovjedač, esejist i kritik.

Hrvatski pjesnik, pripovjedač, esejist i kritik. (Lukovdol, Gorski Kotar, 21. ožujka 1913. - 12. srpnja 1943.).

Osnovnu školu pohađao je u rodnome mjestu, prve tri godine realne gimnazije završava u Karlovcu, odakle prelazi u Zagreb. Po maturi upisuje slavistiku na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, ali vrlo brzo prekida studij intenzivnije se posvečujući književnom i novinarskom radu. Prvo novinsko namještenje dobiva 1936. godine i otada se uzdržava baveći se novinarskim poslovima; uređuje kulturne rubrike, najprije u Hrvatskom dnevniku, potom u Novostima. Kao simpatizer Radićeve politike koncem 1942. zajedno s Vladimirom Nazorom priključuje se partizanima, sudjeluje u napornim marševima po Bosni, ali istodobno intenzivno piše; koncem lipnja i početkom srpnja 1943. nalazi se u istočnobosanskom selu Vrbici skrivajući se od četnika, koji su ga i ubili najvjerojatnije 12. srpnja u blizini Foče. Njegov grob ostao je nepoznat, baš onako kako je bio poželio (pjesma-epitaf Moj grob).

Ako je pjesnikov zemni trag ostao zameten, izgubljen u legendi, njegov umjetnički trag i te kako je prepoznatljiv u hrvatskoj literaturi. Prve književne radove počeo je objavljivati kao gimnazijalac u raznim listovima za mlade, da bi već 1931.- napravivši izbor iz dotad objavljenih pjesama - zajedno s još dvojicom mladih pjesnika objavio prvu zbirku: Lirika 1932. Sljedećih nekoliko godina intenzivno radi na zbirci novela koje će 1936. objaviti pod naslovom Dani gnjeva. U njima u ideološkom smislu slijedi radićevsku politiku okrenutosti selu i seljaku; on je, kako je sam kazivao Antunu Barcu, preko Radićeva seljačkog pokreta «otkrio hrvatstvo», a «pobunu malenih» te ljubav prema slabima, nepravedno progonjenima i iskonštavanima, postavlja kao cilj i smisao vlastitoga socijalnog angažmana. Tom zbirkom od sedam novela postigao je pun uspjeh i u potpunosti se uklopio u tijekove suvremene socijalne literature. Pišući o rodnom Lukovdolu i njegovim malim ljudima, Kovačić je s mnogo ljubavi za seljaka i s jasno izraženim osjećajem za socijalnu pravdu - služeći se tehnikom lirskog realizma - uspio iskazati idiličan sklad između seljaka i prirode, ali i sve ono što narušava taj sklad (nepravda, političke i gospodarske manipulacije). Lirska komponenta gotovo arkadijskog doživljavanja goranskoga kraja još će više doći do izražaja u njegovim dijalektalnim, kajkavskim (preciznije: kekavskim) pjesmama Ognji i rože, 1945. Rijetki su pjesnici koji, kao Goran u ovoj posmrtno objavljenoj zbirci, s toliko gotovo dječje razdraganosti i neposrednosti uspijevaju uroniti u ljepote prirode i preko naizgled jednostavnih kompozicija svoje lirske doživljaje prenijeti i na čitatelja (npr. pjesma Beli most. Vedrinu i sklad postiže sretno odabranim poetskim slikama te izvanrednom ritamskom organizacijom pjesme.

No, Goran je pjesnik i «polja svijetlih i polja tamnih». «Polja tamna» naziru se u njegovu stvaralaštvu već od prvoga objavljenog rada (Sevina tužaljka, 1929.), a tamni motivi smrti, krvi i jeze javljat će se gotovo konstantno i u njegovoj poeziji i u njegovoj prozi (primjerice u novelama Smrt u čizmama,Sedam zvonara Majke Marije, ili u pjesmama Moj grob, Oči Stjepana Radića,Leševi putuju), da bi kulminirali u njegovu najzrelijemu književnom ostvarenju - u antiratnoj poemi Jama, 1944., nastaloj po dolasku u partizane gdje će, zajedno s Vladimirom Nazorom, 1943. napisati i zbirku Hrvatske pjesme partizanke. Duboka etičnost te osjećaj moralne i intelektualne odgovornosti prema hrvatskom narodu tjerala ga je da progovori o zločinima koji su dolazili iz redova njegova vlastitoga naroda, pa je svoj protest protiv fašističkih zlodjela izrazio u obliku umjetnički izvanredno disciplinirano oblikovane poeme od deset simetrično raspoređenih pjevanja nejednake dužine koji čine skladnu poetsku cjelinu. Jama je spjevana u jampskim jedanaestercima i njezina formalna dotjeranost i ljepota pjesničkog izričaja stoje u kontrapunktu sa stravičnim motivom o kojem naturalistički precizno i s puno dramatike priča lirski subjekt, žrtva koja je preživjela zločin. Motiv krvi u toj se poemi doista u punini ostvaruje kao «svjetlo /sklad — ljepota — umjetnost» i «tama/zločin». U Kovačićevu književnom opusu značajno mjesto zauzimaju i prijevodi te feljtoni, eseji i kritike u kojima se iskazuje kao vrlo lucidan ocjenjivač; umio je zapaziti bitne značajke pojedinih autora, pa neke njegove ocjene (npr. o Kalebu, Marinkoviću, Krleži, A. B. Šimiću) svojom iscrpnošću i ozbiljnošću analitičkog pristupa ni danas ne gube na vrijednosti

Noć knjige 2019 {gallery}sk/nocknj{/gallery} Večeras je joÅ¡ jedna Noć knjige... Čitajmo zajedno nagrađene priče o vremenu... možda koja od njih upravo postane bezvremenska... U ovo mračno vri...
Predstava Sjeverozapadni vjetar {gallery}sk/Vjetar{/gallery} Tata vodi Jana u šumu nabrati kestene. Zapravo, tata je došao odložiti otpad... U šumi zakrčenoj smećem Janu se otkrivaju šumska bića s kojima doživljava malu av...
Dobitnici nagrada 56. Goranovog proljeća Na konferenciji za medije objavljena je dobitnica nagrade "Ivan Goran Kovačić" za najbolju pjesničku zbirku i laureat Gorana za mlade pjesnike. Žiri u sastavu Dorta Jagić, Branislav Oblučar i T...
Poezija u dvorištu Novo lice Gorana Gosti Poezije u dvorištu – finalisti nagrade Ivan Goran Kovačić: Gordana Benić, Davor Ivankovac, Andrijana Kos-Lajtman, Miroslav Mićanović, Martina Vidaić 11. ožujka (ut...
Frankofonska poezija danas 20.ožujka 2019. u 17h Medijateka, Preradovićeva 5, Zagreb Petoro frankofonih pjesnika – Laurence Vielle (Belgija), Florence Pazzottu, Lou Raoul, Jean-Pascal Dubost (Francuska) i Baptiste Gaillar...
Izložba narodnih nošnji Izložba narodnih nošnji otvorena je u Posudionici i radionici narodnih nošnji od 31.01. do 28.02. Izložbu je moguće vidjeti radnim danom od 10 do 16 sati. Za organizirane grupe, moguće je Ulaz...
Sjeverozapadni vjetar Predstava "Sjeverozapadni vjetar"  
Goran za mlade pjesnike Nastojeći stimulirati stvaralaštvo mladih pjesnika u Republici Hrvatskoj i drugdje gdje postoji književna aktivnost na hrvatskom jeziku, Goranovo proljeće Studentskog kulturno-umjetničk...